msr Katarina Štetić

Pozicija∶ istraživač-saradnik

Naučna delatnost

Bavi se istorijom srpskoga književnog i narodnog jezika, kao i pomoćnim istorijskim disciplinama. Interesuje se za onomastiku, dijalektologiju, akcentologiju, leksikologiju, teolingvistiku.

Naučne oblasti

  • Filologija N004
  • Lingvistika N350
  • Istorija jezika N355
  • Paleografija N110

Katarina Štetić, „Astronomska terminologija u predvukovskom periodu“ (Isidora Bjelaković. Terminologija u književnim jezicima Srba XVIII i XIX veka (astronomija). Novi Sad: Matica srpska, 2022, 378 str.), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 71/2, 2023, 589–593 [prikaz].
Katarina Štetić, „Vukov prevod Novog zavjeta i Rešetarovo „pregledano“ izdanje kao odnos istočne i zapadne hrišćanske tradicije: leksičke razlike između imena i nekih biblijskih termina“, Prilozi proučavanju jezika, 55, 2024, 267–271.
Katarina Štetić, „Prevodi Svetog pisma na srpski jezik od XIX veka do danas“, Dominantы serbskoй kulьturы. Materialы V naučno-praktičeskoй školы serbistiki, sost. E. I. Яkuškina, Moskva: Maks PRESS, 2024, 15–34.
Katarina Štetić, „Upotreba prošlih glagolskih vremena u Vukovom prevodu jevanđelja: odnos između srpskog prevoda i crkvenoslovenskog predloška“, Oktoih: Časopis Odjeljenja za srpski jezik i književnost Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, XV/16, 2025, 63–81.

Rođena 14. januara 1998. godine u Jagodini.

2017. Završila prirodno-matematički smer Gimnazije „Svetozar Marković“ u Jagodini.

2021. Završila osnovne akademske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik i književnost (nastavnički profil), s prosečnom ocenom 9,81.

2022. Završila master studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik – srpska filologija, odbranivši master rad na temu Vuk–Daničićevo i Rešetarovo izdanje Svetog pisma: odnos između istočne i zapadne hrišćanske onomastike i nekih biblijskih termina pred komisijom u sastavu: prof. dr Viktor Savić (mentor) i prof. dr Aleksandar Milanović.

2022. Upisala doktorske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, modul Srpski jezik.

2023. Zaposlila se na Staroslovenističkom odseku Instituta za srpski jezik SANU u zvanju istraživač-pripravnik.

2023–  Član-saradnik Odeljenja za književnost i jezik Matice srpske.

2026. Prijavila temu doktorske disertacije pod nazivom Jezičke osobine Hvalovog zbornika kao spomenika srpske redakcije staroslovenskog jezika (mentor: prof. dr Viktor Savić).

2026. Izabrana u zvanje istraživač-saradnik.

 

Katarina Štetić rođena je 14. januara 1998. godine u Jagodini, gde je završila osnovnu školu i prirodno-matematički smer Gimnazije „Svetozar Marković“. Tokom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja učestvovala je na takmičenjima iz oblasti srpskoga jezika i književnosti i osvojila tri nagrade na Republičkom takmičenju iz srpskoga jezika i jezičke kulture u Tršiću (treću, drugu i prvu), dve treće nagrade na Republičkom takmičenju Književna olimpijada u Sremskim Karlovcima, dve prve nagrade na literarnom konkursu „Jara Labud“, kao i Oktobarsku i Svetosavsku nagradu grada Jagodine.

Godine 2021. završila je osnovne studije na Filološkom fakultetu u Beogradu (smer: Srpski jezik i književnost) s prosečnom ocenom 9,81, a 2022. i master studije na istom fakultetu (smer: Srpski jezik – srpska filologija) s prosečnom ocenom 9,83. Master-rad na temu Vuk–Daničićevo i Rešetarovo izdanje Svetog pisma: odnos istočne i zapadne hrišćanske onomastike i nekih biblijskih termina odbranila je s najvišom ocenom 28. septembra 2022. godine pred komisijom u sastavu: prof. dr Viktor Savić (mentor) i prof. dr Aleksandar Milanović. Godine 2022. upisala je doktorske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu (modul: Srpski jezik).

U periodu između septembra 2021. i aprila 2023. godine radila je kao nastavnik srpskoga jezika i književnosti u Farmaceutsko-fizioterapeutskoj školi u Beogradu, kao i nastavnik srpskoga jezika, književnosti i uvoda u opštu lingvistiku u Filološkoj gimnaziji u Beogradu.

U aprilu 2023. godine zaposlila se na Staroslovenističkom odseku Instituta za srpski jezik SANU, u zvanju istraživač-pripravnik.

U januaru 2026. godine odobrena joj je izrada doktorske disertacije na temu Jezičke osobine Hvalovog zbornika kao spomenika srpske redakcije staroslovenskog jezika, a u aprilu 2026. godine je izabrana u zvanje istraživač-saradnik.

Učestvovala je na studentskoj konferenciji u okviru Pete naučno-praktične škole srbistike „Dominante srpske kulture. Istok i Zapad u srpskom jeziku i kulturi“, održane u Moskvi u oktobru 2023. godine.

Dobitnik je stipendije „Dositeja“ Fonda za mlade talente Republike Srbije za školsku 2020/21. i 2021/22. godinu, kao i treće nagrade „Ljubomir Stojanović“ za školsku 2021/22. godinu, koju dodeljuje Matica srpska za najbolje master-radove iz oblasti srpskoga jezika. Na dan Filološkog fakulteta, 6. oktobra, 2023. godine dodeljena joj je Pohvala Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu za izuzetan uspeh ostvaren u školskoj 2022/2023. godini.

Član je Matice srpske, kao i jedan od članova-saradnika Matičinog Odeljenja za književnost i jezik.